Miami Glasnik

31 milion tona morske trave približava se plažama Floride i Kariba

· Miami Glasnik

31 milion tona morske trave približava se plažama Floride i Kariba

Ovogodišnji cvat sargasuma, smeđe alge koja pluta okeanom, već je oborio sopstveni rekord po količini – i sezona rasta još nije gotova. Raširen na oko 8.850 kilometara okeana, ovaj cvat nije samo estetski problem – sargasum šteti ekosistemima i ekonomijama svuda gde se proširi, a sada ulazi i u vode Floride, prekrivajući marine i plaže u oblasti Majamija.

„Sargasum prelazi iz korisnog resursa Severnog Atlantika u ono što zovemo štetnim cvatom algi, kad u prevelikim količinama dođe do obale“, kaže Brajan LaPointe, profesor na Institutu za okeanografiju pri Univerzitetu Florida Atlantic.

Od 2011. godine, regije Kariba, Meksičkog zaliva i južne Floride redovno se suočavaju sa prekomernim pojavama sargasuma. Na plažama, u vodi, ova alga postaje dom za larve i druge organizme koji mogu iritirati kožu plivača, a kada istruli na obali, oslobađa štetne gasove – poznat smrad koji odbija turiste u sezoni.

Univerzitet Južne Floride procenio je da je ovogodišnji cvat već dostigao 31 milion tona – 40% više nego prethodni rekord iz juna 2022.

Glavni uzroci su porast temperature okeana usled klimatskih promena i povećane količine azota u vodi – najviše zbog upotrebe đubriva u poljoprivredi, kako u Americi, tako i u Amazoniji.

U Meksiku, savezna država Kintana Roo sarađuje sa mornaricom na uklanjanju algi na moru i postavlja barijere duž 9 kilometara obale kako bi zaštitili plaže u Mahahualu, Plaja del Karmenu i Puerto Morelosu.

Problem je i ekološki i zdravstveni: sargasum u vodi blokira sunčevu svetlost, uništava koralne grebene i morske travnjake, a kada istruli, ispušta amonijak i druge kontaminante koji uništavaju kiseonik u priobalnim vodama – uzrokujući pomor riba i rakova.

Ipak, postoji i potencijal za pozitivnu upotrebu: naučnici istražuju kako bi sargasum mogao da se koristi za biogorivo, proizvodnju cigli, prečišćavanje vode i čak kao biorazgradiva zamena za plastiku.

„Ako bismo mogli da ga iskoristimo za zamenu jednokratne plastike, to bi bio ogroman korak u borbi protiv zagađenja okeana“, kaže LaPointe.

Zaključak naučnika: ovakvi cvatovi su upozorenje da moramo preispitati način na koji koristimo i zagađujemo prirodu.

CNN