Demokrate u Kongresu predlažu zelene karte za deo ilegalnih migranata
· Miami Glasnik

Grupa demokrata u Predstavničkom domu Kongresa SAD predstavlja predlog zakona kojim bi migranti bez regulisanog statusa, koji u Sjedinjenim Državama žive deset godina i nemaju krivični dosije, dobili put do zelene karte (green card), odnosno dozvole za stalni boravak.
Šta predviđa Protect Our Neighbors Act
Zakon pod nazivom Protect Our Neighbors Act u četvrtak podnosi kongresmenka Latifa Sajmon (Lateefah Simon), demokratkinja iz Kalifornije, preneo je prvi ABC News. Kao suizvršioci predloga potpisani su takođe kalifornijski demokrate Zoi Lofgren (Zoe Lofgren), Huan Vargas (Juan Vargas) i Džon Garamendi (John Garamendi).
Po odredbama predloga, pravosnažni nalog za deportaciju koji donese savezni imigracioni sudija prestao bi da važi posle deset godina, pod uslovom da osoba u međuvremenu nije osuđena ni za jedno krivično delo osim za nezakonit prelazak granice. Takvom migrantu bi se time otvorio put ka statusu stalnog rezidenta.
Sudije bi u pojedinim slučajevima mogle da obnove nalog za udaljenje iz zemlje, ali samo ako se „jasnim i uverljivim dokazima" utvrdi da je to u javnom interesu, navodi se u tekstu predloga. Obnova je moguća i kada do kašnjenja dođe iz administrativnih razloga. Po važećim propisima, pravosnažni nalozi za deportaciju nemaju rok trajanja. Iz teksta nije jasno da li predlog uzima u obzir krivična dela počinjena van SAD.
Slične predloge amnestije pred izbore na polovini mandata 2026. godine pominjali su i pojedini republikanci, među njima kongresmenka Marija Elvira Salazar (María Elvira Salazar) iz Floride.
Slučaj koji je pokrenuo inicijativu
Predlagači su za ABC News rekli da je zakon nastao kao odgovor na slučajeve ljudi koji su decenijama živeli u Americi, a deportovani su otkako se predsednik Donald Tramp u januaru 2025. vratio u Belu kuću. Jedan od njih je slučaj Hardžit Kaur (Harjit Kaur), 73-godišnje stanovnice šireg područja San Franciska, koja je vraćena u Indiju. Nalog za njeno udaljenje donet je još 2005. godine, a ona je radila kao švalja u izbornom okrugu kongresmenke Sajmon.
„Ako nalozi za deportaciju postoje više od deset godina, a vi i dalje sve radite kako treba, ti nalozi treba ponovo da budu isključeni i treba da budete u redu sa ostalima za zelenu kartu", izjavila je Sajmon za ABC News.
Porodica Kaur poručila je da bol i dalje traje uz saznanje da je ona „jedna od hiljada koji su prošli kroz istu situaciju", i zahvalila se članovima Kongresa na zalaganju. Garamendi je tokom Trampovog obraćanja o stanju nacije ostavio prazno mesto u znak protesta zbog njene deportacije.
Brojke i politički kontekst
Tramp je u intervjuu za emisiju „60 Minutes" televizije CBS, posle izbora 2026, nagovestio da je otvoren za pregovore sa novoizabranom demokratskom većinom u Kongresu o nekom obliku imigracione reforme. „Veliki deo zemlje smatra da bi trebalo da im se dozvoli da ostanu ako su dobri ljudi koji rade u firmi za uređenje okućnice ili u hotelu", rekao je, dodajući da u nekim slučajevima i plaćaju porez.
Pew Research Center, američki istraživački centar, procenjuje da je u SAD od 2023. godine živelo do 14 miliona ljudi koji su u zemlju ušli nezakonito. Bivši vršilac dužnosti direktora ICE, savezne agencije za imigraciju i carinu, Tod Lajons (Todd Lyons) rekao je ranije ove godine da oko 1,6 miliona njih ima pravosnažne naloge za deportaciju. Tokom drugog Trampovog mandata iz zemlje je uklonjeno više od tri miliona ljudi, od čega je oko 2,2 miliona otišlo dobrovoljno.
„Predsednik Tramp je obećao da će se obračunati sa najgorima", naveo je Garamendi u izjavi za ABC. „Ipak, njegova administracija je više puta okrutno deportovala stanovnike koji decenijama rade, plaćaju porez i podižu porodice u svojim zajednicama."