Florida traži privremeno odobrenje za sprovođenje zakona o nedokumentovanim imigrantima dok traje pravna bitka
· Miami Glasnik

Dok se pravna bitka nastavlja na nižem sudu, kancelarija državnog tužioca Džejmsa Utmajera zatražila je u sredu od federalnog apelacionog suda da barem privremeno dozvoli Floridi sprovođenje novog zakona usmerenog na nedokumentovane imigrante koji ulaze u državu.
Kancelarija tužioca podnela je žalbu od 34 stranice 11. okružnom apelacionom sudu u Atlanti, tražeći da se odloži preliminarna sudska zabrana koju je prošle nedelje izdala savezna sutkinja Ketlin Vilijams, a kojom je blokirano sprovođenje zakona. Ako se zahtev odobri, zakon bi se mogao privremeno primenjivati dok traje žalbeni postupak.
Zakon, koji je usvojen tokom specijalne zakonodavne sednice u februaru, uvodi nova krivična dela za nedokumentovane imigrante koji uđu ili ponovo uđu na teritoriju Floride. Republikanska većina u zakonodavnom telu navela je da je zakon osmišljen da pomogne u sprovođenju politike bivšeg predsednika Donalda Trampa u vezi sa suzbijanjem ilegalne imigracije.
U odluci o preliminarnoj zabrani, sutkinja Vilijams je ocenila da je zakon verovatno u suprotnosti sa federalnim ovlašćenjima u oblasti imigracije. Posebno je istakla da zakon (SB 4-C) nalaže obavezno pritvaranje prekršilaca.
„Zakon omogućava državnim zvaničnicima da gone za ilegalan ulazak čak i kada se federalne vlasti odluče da to ne učine“, napisala je. „Čak i ako federalne i državne vlasti istovremeno pokrenu postupke, odredba SB 4-C o obaveznom pritvoru ograničava diskreciono pravo federalnih organa da predlože puštanje na slobodu, i ometa rad federalnih sudova.“
Kancelarija Utmajera odmah se žalila na zabranu i u sredu podnela i zahtev za odlaganje zabrane dok apelacioni sud ne odluči o slučaju. U tom dokumentu se navodi da državni zakon ne narušava federalna ovlašćenja.
„Kako bi pomogao Sjedinjenim Državama da suzbiju ilegalnu imigraciju unutar svojih granica, zakon SB 4-C kriminalizuje ulazak u Floridu osoba koje su već ilegalno ušle u SAD“, stoji u zahtevu. „Zakon prati federalni zakon u potpunosti, zadržava federalne odbrane, i ne reguliše ko sme biti primljen ili proteran iz zemlje.“
Prošle nedelje, kancelarija je isti zahtev za odlaganje zabrane podnela i sutkinji Vilijams, ali s obzirom na to da je tužilaštvu dat rok do sledeće nedelje za odgovor, Utmajerova kancelarija je tvrdila da je sudska tišina jednaka odbijanju zahteva.
Koalicija imigranata Floride, Udruženje poljoprivrednih radnika Floride i dvoje pojedinačnih tužilaca podneli su tužbu 2. aprila, tvrdeći, između ostalog, da zakon krši Klauzulu o supremaciji Ustava Amerike, jer je sprovođenje imigracione politike isključivo u nadležnosti savezne vlade. Tuženi su Utmajer i lokalni državni tužioci.
Sutkinja Vilijams je početkom aprila već izdala privremenu zabranu sprovođenja zakona, a potom i preliminarnu zabranu. Pored pitanja odlaganja, na sudu se vodi još jedna rasprava – da li bi Utmajer trebalo da bude kažnjen zbog kršenja sudskog naloga.
Sutkinja je Utmajeru dala rok do ponedeljka da objasni zašto ne bi trebalo da bude proglašen krivim za nepoštovanje suda. U sporu se navodi da je 23. aprila poslao pismo policijskim agencijama u kojem tvrdi da „nijedna zakonita, važeća sudska naredba ne sprečava agencije da nastave sa sprovođenjem SB 4-C“.
Ročište o ovom pitanju zakazano je za 29. maj.
Utmajer tvrdi da policijske agencije nisu tužene strane i da kao takve nisu obavezne da poštuju sudsku zabranu. Njegova kancelarija tu tvrdnju ponavlja i u žalbi apelacionom sudu.
„Na Floridi, policijske i tužilačke ovlašćenja potiču iz različitih ustavnih i zakonskih odredbi“, navodi se u žalbi. „Nijedna od tih odredbi ne daje tuženima (Utmajeru i državnim tužiocima) ovlašćenje nad policijom, niti oni mogu da ih smene, sankcionišu ili im dodele budžetska sredstva.“
Ukoliko sud ne prihvati odlaganje zabrane, Utmajer predlaže da zabrana važi samo za njega i državne tužioce.
Ali sutkinja Vilijams je prošle nedelje oštro kritikovala tu argumentaciju, navodeći da takav pristup „ozbiljno dovodi u pitanje ustavne principe“.
„Ako se, kao što tvrde tuženi, policiji dozvoli da hapsi ljude iako zna da nema pravni osnov za krivične optužbe, to bi potpuno urušilo tumačenje Četvrtog amandmana“, napisala je, misleći na ustavno pravo koje štiti građane od neopravdanih hapšenja i pretresa.