Miami Glasnik

Sjedinjene Američke Države beleže najsporiji demografski rast od 2021. godine zbog pada imigracije

· Miami Glasnik

Sjedinjene Američke Države beleže najsporiji demografski rast od 2021. godine zbog pada imigracije

Stanovništvo Sjedinjenih Američkih Država zabeležilo je najsporiji rast od početka pandemije kovida-19, pokazuju najnoviji podaci američkog Popisnog biroa. Usporavanje rasta stanovništva prvenstveno se dovodi u vezu sa smanjenjem neto imigracije, u kontekstu pooštrenih imigracionih mera i deportacija tokom administracije Donalda Trampa.

U periodu od jula 2024. do jula 2025. godine, ukupan broj stanovnika SAD povećan je za oko 1,8 miliona ljudi, što predstavlja rast od približno 0,5 odsto. Ovaj porast znatno je manji u poređenju sa prethodnim godinama i uglavnom je posledica smanjenog priliva imigranata.

Imigrantska populacija u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je za 1,3 miliona ljudi u navedenom periodu, dok je u prethodnih 12 meseci taj rast iznosio 2,7 miliona. Iako je neto imigracija i dalje iznad nivoa zabeleženih pre pandemije, Popisni biro procenjuje da bi, ukoliko se sadašnji trendovi nastave, mogla pasti na oko 321.000 osoba do jula 2026. godine.

Imigracija u SAD bila je u stalnom porastu više od pola veka. Tokom administracije Džoa Bajdena zabeležen je nagli rast, kada su ilegalni prelazi granice dostigli rekordne nivoe. Međutim, mere uvedene tokom 2024. godine, uključujući ograničenja za podnošenje zahteva za azil, dovele su do usporavanja tog rasta.

Demografski stručnjaci navode da je pad imigracije bio očekivan, naročito imajući u vidu rekordno nizak broj susreta organa reda sa osobama koje su ilegalno prelazile južnu granicu, kao i pojačane deportacije tokom Trampove administracije.

Prema rečima Stivena Kamarote, direktora istraživanja u Centru za imigracione studije, promene u imigracionoj politici imale su presudan uticaj na demografske tokove. On navodi da podaci ukazuju na suštinsku promenu koja direktno odražava političke odluke.

Sličan stav izneo je i Mark Hugo Lopez iz Istraživačkog centra Pju, koji je istakao da pad imigracije nije posledica samo domaće politike, već i globalnih kretanja. Kako je naveo, deo porasta nakon pandemije bio je rezultat „odložene potražnje“ usled zatvorenih granica tokom kovida-19, dok promene u drugim državama mogu učiniti da one postanu privlačnije migrantima od SAD.

Podaci takođe potvrđuju dugogodišnji trend usporavanja rasta stanovništva Sjedinjenih Američkih Država, koji je u velikoj meri posledica smanjenja nataliteta. U periodu od jula 2024. do jula 2025. godine, broj rođenih premašio je broj umrlih za 519.000, što je približno na nivou prethodne godine, ali znatno manje u odnosu na ranije godine. Na primer, 2017. godine ta razlika iznosila je gotovo 1,1 milion ljudi.

Iako sporiji rast stanovništva može imati određene pozitivne efekte, poput smanjenog pritiska na životnu sredinu i tržište nekretnina, stručnjaci upozoravaju i na moguće negativne posledice. Manji broj radno sposobnog stanovništva mogao bi predstavljati izazov za privredu, posebno u sektorima koji se u velikoj meri oslanjaju na imigrantsku radnu snagu, kao što su poljoprivreda, proizvodnja i tehnološki sektor.

Rast stanovništva usporen je u gotovo svim saveznim državama, dok je u pet njih zabeležen pad ukupnog broja stanovnika. Najveći pad imala je savezna država Vermont, sa smanjenjem od 0,3 odsto, dok su manji padovi registrovani i na Havajima, u Zapadnoj Virdžiniji, Novom Meksiku i Kaliforniji.

Istovremeno, Južna Karolina beleži najbrži rast stanovništva u SAD, sa povećanjem od 1,5 odsto, uglavnom zahvaljujući unutrašnjim migracijama iz drugih saveznih država. Rast su zabeležili i Ajdaho, Severna Karolina i Teksas.

CBS NEWS