Zaustavite bilo kog Amerikanca na ulici i oni će za vas imati definiciju „američkog sna“ a verovatno će imati i čvrsto mišljenje o sloganu „Amerika na prvom mestu“.
Postavlja se pitanje kako su Amerikanci razvili svoje razumevanje ovih fraza? Šta su značili kada su stvoreni i kako današnja značenja odražavaju njihovu istoriju? To je tema knjige autorke Sarah Churchwell „Čuj, Ameriko“. Uvedeni pre više od jednog veka, koncepti „američki san“ i „Amerika na prvom mestu“ su se brzo isprepletali sa rasom, kapitalizmom, demokratijom, pa čak i međusobno. Opsežnim istraživanjima, ova autorka prati evoluciju fraza da bi pokazala kako je istorija preozbrazila značenje „američkog sna“ i kako su različite figure i grupe prisvojile slogan „Amerika na prvom mestu“.
Rodom iz Čikaga i sadašnji stanovnik Ujedinjenog Kraljevstva, Churchwell-ova je profesor američke književnosti i javnog razumevanja humanističkih nauka na Univerzitetu u Londonu. U svom intervjuu za Smithsonian, objasnila neobično poreklo ove dve poznate fraze.
Kao predsednički kandidat, Donald Tramp je koristio slogan „Amerika na prvom mestu“ čije poreklo mnogi ljudi vide u 1940.godini i Charles Lindbergh-u ali to baš i nije tačno, sudeći po Vašim navodima.
„Najraniju upotrebu fraze sam pronašla u vidu republikanskog slogana 1880tih godina ali nije postao predmet nacionalne rasprave sve do 1915.godine kada ju je Woodrow Wilson koristio u govoru zalažući se za neutralnost u Prvom Svetskom Ratu. To nije isto kao izolacionizam ali su frazu prihvatili izolacionisti. Wilson je koračao vrlo tankom linijom, gde su postojali istinski i legitimni sukobljeni interesi. Rekao je da misli da će Amerika biti prva, ne u sebičnom duhu, već prva u Evropi koja će pomoći bilo kojoj strani koja pobedi. Ne da bi zauzela stranu već da bude tu da promoviše pravdu i da pomogne u obnovi nakon sukoba. To je ono što je želeo da kaže 1915.godine.
Izraz ’Amerika na prvom mestu’ je bio slogan kampanje ne samo Wilsona 1916.godine već i njegovog republikanskog protivnika. Oboje su se kandidovali na „Amerika na prvom mestu“ platformi. Harding (republikanac) se kandidovao na istoj platformi 1920.godine. Kada se kandidovao (republikanski prdsednik Calvin) Coolidge, jedan od njegovih slogana je bio „Amerika na prvom mestu“ 1924.godine. to su bili predsednički slogani, bilo je zaista istaknuto i pominjalo se svuda u predsedničkim razgovorima“.
Kako se slogan „Amerika na prvom mestu“ prisvojio da ima rasistički prizvuk?
„Kada je Musolini preuzeo vlast novembra 1922.godine, reč fašizam je ušla u američki politički govor. Ljudi su pokušavali da shvate šta je to nova stvar, fašizam. Otprilike u isto vreme, između 1915.godine i sredine 1920tih, Drugi Klan je bio u usponu.
Širom zemlje, ljudi su pojmove Klan,“Amerika na prvom mestu“ i fašizam objašnjavali međusobno. Ako bi pokušali da objasne šta je Musolini nameravao, rekli bi „U suštini, to je „Amerika na prvom mestu“ ali u Italiji“.
Klan je odmah proglasio „Amerika na prvom mestu“ jednim od svojih najistaknutijih slogana. Marširali bi sa transparentima, nosili bi ga na paradama, puštali reklame govoreći da su jedino „Amerika na prvom mestu“ društva. Čak su tvrdili da poseduju autorska prava (što očigledno nije bila istina).
Do 1930tih, „Amerika na prvom mestu“ je prestala da bude predsednički slogan, a na nju su počele da polažu pravo ekstremističke, krajnje desničarske grupe koje su bile samoprozvane američke fašističke grupe, poput nemačkog američkog Bund-a ili Klan-a. Kada je 1940.godine formiran Prvi Američki komitet, on je postao magnet koji je privukao sve ove krajnje desničarske grupe koje su se već pridružile toj ideji. Priča o Lindbergh-u i Komitetu sugeriše da je fraza iskrsnula niotkuda, ali to jednostavno nije slučaj“.
Pronašli ste, takođe, da je i poreklo fraze „Američki san“ pogrešno shvaćeno.
„Fraza „Američki san“ je oduvek govorila o izgledima za uspeh ali pre 100 godina, fraza je značila suprotno od onoga što znači sada. Prvobitni „Američki san“ nije bio san o individualnom bogatstvu; to je bio san o jednakosti, pravdi i demokratiji za naciju. Izraz je dobijao na drugačijem smislu od strane svake generacije sve do Hladnog rata kada je postao argument za potrošačku i kapitalističku verziju demokratije. Naše ideje o „Američkom snu“ su se zamrzle 1950tih godina. danas nikome ne pada na pamet da to može značiti bilo šta drugo“.
Kako je bogatstvo stiglo do toga da se od svog prvobitnog značenja kao pretnje ’Američkom snu’ postao njegov sastavni deo?
„’Američki san zaista započinje sa Progresivnom erom. To uzima maha dok ljudi razgovaraju o reakciji na prvo Zlatno doba kada pljačkaši baroni učvršćuju svu ovu moć. Vidite da ljudi govore da je milioner u osnovi bio neamerički koncept. Smatrao se antidemokratskim, jer je u isto vreme smatrano i suštinski nejednakim.Tokom 1931.godine je izraz postao nacionalna fraza. To je bilo zahvaljujući istoričaru James Truslow Adams-u koji je napisao The Epic of America u kojem je pokušavao da dijagnostikuje šta je sa Amerikom pošlo po zlu u dubini velike Depresije. Rekao je da je Amerika pogrešila u tome što je postala previše zabrinuta za materijalno blagostanje i u tom procesu je zaboravila više snove i veću težnju na kojoj je osnovana ova nacija. Fraza je redefinisana pedesetih godina prošlog veka i viđena je kao strategija za meku moć i (komercijalizaciju) ’američkog sna’ u inostranstvu. To je sigurno bio ’američki san’ o demokratiji ali je bila vrlo specifična potrošačka verzija koja je govorila „Ovako će izgledati američki san“. Za razliku od ranije verzije koja je bila usredsređena na principe liberalne demokratije, ovo je u velikoj meri bila slobodna tržišna verzija toga“.
Kako se ove dve fraze uklapaju zajedno?
„Kada sam započela ovo istraživanje, nisam o njima razmišljala kao o povezanim pojmovima. Obe fraze su počele da dobijaju na značaju u američkim političkim i kulturološkim razgovorima tokom 1915.godine. Tada su ušli u direktan sukob krajem 1930tih i početkom 1940tih, u borbi za ulazak u Drugi Svetski Rat. U toj raspravi, obe fraze su bile dovoljno istaknute da su mogle postati simbolički pojmovi, gde je u osnovi „američki san“ bio simbol za liberalnu demokratiju i za vrednosti jednakosti, pravde i demokratije, a „Amerika na prvom mestu“ je bila simbol za smirenje, saučesništvo i za to što se moglo biti ili fašista ili Hitlerov simpatizer.
Odjeci između tadašnjeg perioda od pre 100 godina i sadašnjeg su u mnogo čemu podjednako moćni, ako ne i moćniji od odjeka između sadašnje i posleratne situacije“.
Zašto je istorija političkih slogana i klišea poput ’američkog sna’ toliko važna? Šta se dešava kada ne raumemo nijanse ovih fraza?
„Shvatili smo da prihvatamo primljene mudrosti i te primljene mudrosti mogu biti iskrivljena slika određenih pojmova, kao i potpuno netačna. U najboljem slučaju su reduktivne i previše pojednostavljene. To je poput telefonske igre, što se više prenosi, to se više informacija gubi u procesu i sve više dobijate iskrivljenu verziju, u ovom slučaju, važnih shvatanja istorijske evolucije i rasprava oko našeg nacionalnog sistema vrednosti“.
Da li će ove fraze i dalje evoluirati?
„’Američki san’ odavno pripada ljudima koji su desnica, dok oni sa leve strane, koji se zalažu za stvari poput univezalne zdravstvene zaštite, takođe imaju istorijsku pretenziju na tu frazu. Nadam se da ova istorija može biti oslobađajuća kako bi otkrila da te ideje, za koje mislite da su toliko ograničavajuće, mogu značiti samo jedno – nešto sasvim suprotno pre više od 100 godina“.
Izvor: Smithsonian
COMMENTS