Cene stanova su nastavile da usporavaju najbržim tempom zabeleženim u avgustu – pojačavajući pad od ovog proleća, zbog čega su neki stručnjaci zabrinuti da bi nagli zaokret na tržištu nekretnina mogao na kraju da gurne privredu u recesiju. Cene stanova širom zemlje porasle su 13% u avgustu na godišnjem nivou, u poređenju sa 15,6% mesec dana ranije, što je najveće usporavanje u istoriji S&P CoreLogic Case-Shiller indeksa cena kuća, prema podacima objavljenim u utorak.
Najveći pad dogodio se na Zapadu — gde je potražnja iz perioda pandemije naglo pala usled viših stopa na hipoteke — i bio je najizraženiji u San Francisku, Sijetlu i San Dijegu, gde su cene pale za 4,3%, 3,9% i 2,8%, respektivno, od jula.
Do sada su stope na hipoteke naglo porasle sa manje od 3% tokom pandemije na 20-godišnji maksimum od skoro 7% – što je gurnulo dostupnost na najgori nivo u poslednjih nekoliko decenija, kaže Džejms Stek iz InvesteTech Research-a.
Stack kaže kako će stambeno tržište na kraju biti „odlučujući faktor“ u dubini i trajanju „verovatne“ recesije koja je pred nama i napominje da srednja isplata hipoteke vlasnika kuće sada pojede više od 30% njihovog prihoda – što je gore nego tokom 2005. stambenog mehura i premašen tek za period rekordno visokih kamatnih stopa početkom 1980-ih.
Iako je planirano da korekcija tržišta nekretnina pomogne u smanjenju inflacije, stručnjaci su sve više zabrinuti da bi naglo usporavanje moglo na kraju dovesti do recesije. Stambene investicije predstavljaju oko 5% ukupne nacionalne ekonomije, a Komerika banka predviđa da će kolaps stambenog tržišta oduzeti oko pola procenta od ukupnog rasta BDP-a ove godine, što predstavlja oko 114 milijardi dolara ekonomske aktivnosti. Sa manjim brojem Amerikanaca koji se kreću, industrije vezane za stambena pitanja će takođe usporiti – označavajući još jednu smetnju ekonomiji, primećuje Komerika.
COMMENTS