Florida pokazuje kako se obalni gradovi mogu prilagoditi rastu nivoa mora i sve snažnijim olujama
· Miami Glasnik

Džefri Huber i danas se seća dana kada je uragan Endru, pre 34 godine, odneo krov sa njegove porodične kuće. Bio je to jedan od desetina hiljada objekata koji su tada oštećeni ili uništeni širom južne Floride.
„Jednog dana krov je bio tu. Sledećeg jutra ga više nije bilo“, prisetio se Huber, koji je 1992. godine imao 12 godina.
Nakon uragana, spasilačke ekipe danima nisu mogle da dođu do pojedinih područja. Stanovnici su se nedeljama oslanjali na donacije hrane, dok je Huber sa porodicom više od godinu dana živeo u prikolici.
Danas je Huber pejzažni arhitekta i profesor na Fakultetu za arhitekturu Univerziteta Florida Atlantik. Iskustvo sa uraganom Endru uticalo je na njegovo istraživanje o tome kako gradove treba projektovati tako da budu otporniji na ekstremne vremenske uslove.
Prema novijim istraživanjima, oko 129 miliona ljudi, odnosno gotovo 40 odsto stanovništva Sjedinjenih Američkih Država, živi u priobalnim okruzima. Istovremeno, rast nivoa mora doprinosi sve češćim ekstremnim poplavama u obalnim područjima širom sveta.
Florida se zbog toga sve više posmatra kao primer razvoja infrastrukture koja treba da omogući gradovima da se prilagode promenama uslova.
Arhitekte i urbanisti širom države kombinuju infrastrukturu sa urbanim planiranjem kako bi stambene zgrade, parkovi i javni prostori bili otporniji na poplave, olujne udare, prodor slane vode i visoke temperature.
„Pitanje više nije kako da zaustavimo vodu, već kako da živimo sa njom i iznad nje“, rekao je Huber, ukazujući na izazove sa kojima se suočavaju gradovi poput Majamija.
Morski zidovi koji postaju staništa za morski svet
Jedan od primera novih rešenja razvija kompanija Kind Designs, koja proizvodi takozvane „žive“ morske zidove pomoću 3D štampe.
Osnivačica kompanije Anja Friman pokrenula je ovaj projekat nakon što je učestalo plavljenje u Majami Biču počelo da predstavlja ozbiljan problem za svakodnevni život stanovnika.
Za razliku od tradicionalnih morskih zidova, koji su uglavnom ravni, ovi sistemi mogu da budu oblikovani tako da podsećaju na prirodne obalne strukture, poput korenja mangrova ili kolonija školjki.
Cilj je da zidovi istovremeno štite obalu i predstavljaju stanište za morske organizme.
Prema podacima kompanije, njihova konstrukcija može da smanji najmanje 45 odsto energije talasa, čime se povećava otpornost obale na eroziju i prelivanje vode.
Istraživači sa Međunarodnog univerziteta Floride identifikovali su 51 vrstu koja je živela na jednom od ovih zidova godinu dana nakon postavljanja. Među njima su bile ostrige i drugi organizmi koji filtriraju vodu.
Do sada je kompanija postavila 16 ovakvih „živih“ zidova širom Floride, dok su planirane instalacije i u Kaliforniji i Njujorku. Sistem bi trebalo da bude korišćen i za zaštitu obalnih objekata američke ratne mornarice.
Zgrade projektovane za život sa vodom
Jedan od primera prilagođavanja nalazi se u Majami Biču, gde je izgrađen kompleks pristupačnog stanovanja Vista Breeze, namenjen starijim stanovnicima.
Kompleks sa 119 stambenih jedinica sastoji se od dve zgrade podignute oko 3,05 metara iznad nivoa mora. Projektovane su tako da mogu da izdrže olujne udare vode visine do 6,10 metara.
U izgradnji su korišćeni materijali koji dodatno štite konstrukciju od prodiranja vode, dok je armatura zaštićena od korozije.
Zgrade su projektovane i tako da bolje koriste prirodno strujanje vazduha, čime se smanjuje potreba za dodatnim hlađenjem tokom toplih perioda.
Kompleks uključuje zajedničke prostorije, dvorišta i terase, dok su stepenice postavljene tako da podstiču njihovo korišćenje umesto liftova.
Park koji istovremeno služi kao zaštita od poplava
Oko 50 kilometara severno od Majami Biča, nekadašnje parkiralište u Fort Loderdejlu pretvoreno je u javni prostor koji istovremeno ima funkciju infrastrukture za zaštitu od poplava.
Park DC Alexander ima vidikovac visok oko 7,6 metara, koji pruža hlad tokom toplih dana.
Duž ivica parka posađena je autohtona obalna šuma koja pomaže u apsorpciji kišnice i slane vode tokom poplava. Istovremeno, prostor služi za rekreaciju i pruža stanište različitim vrstama.
Ovakvi projekti zasnovani su na ideji da infrastruktura gradova može istovremeno da štiti stanovnike od vremenskih nepogoda i pruža dodatne funkcije zajednici.
Veliki planovi za zaštitu južne Floride
Arhitekte i urbanisti suočavaju se, međutim, sa brojnim izazovima, uključujući finansiranje, regulatorne procedure i podršku lokalnih zajednica.
Jedan od predloga je regionalni plan „The Coastline“, čiji je cilj zaštita južne Floride od olujnih udara i rasta nivoa mora.
Plan predviđa razvoj velike infrastrukturne mreže koja bi štitila stotine kilometara obale i područja koja se nalaze iza nje.
Na Univerzitetu u Majamiju takođe se radi na pronalaženju načina da klimatski otporna infrastruktura bude dostupnija zajednicama sa nižim prihodima.
U okviru jednog od novih projekata razmatra se i razvoj takozvanih „sunđer parkova“ u južnoj Floridi. Takvi parkovi koriste zelenu infrastrukturu kako bi upijali kišnicu i smanjili opterećenje sistema za odvodnjavanje tokom obilnih padavina.
Stručnjaci navode da bi rešenja koja se razvijaju na Floridi mogla da posluže kao model i drugim američkim saveznim državama i obalnim gradovima koji se suočavaju sa sličnim izazovima.