Studija: Planovi otpornosti u Miami-Dade okrugu nisu dovoljno povezani za efikasniji odgovor na klimatske izazove
· Miami Glasnik
Novo istraživanje Univerziteta u Majamiju pokazalo je da planovi otpornosti na klimatske promene u okrugu Majami-Dejd nisu dovoljno međusobno povezani, što otežava sprovođenje jedinstvene i dugoročne strategije za suočavanje sa sve izraženijim klimatskim rizicima.
Studija, objavljena u naučnom časopisu Sustainable Cities and Society, analizirala je ukupno 37 planova otpornosti izrađenih na regionalnom, okružnom, opštinskom i nivou pojedinačnih naselja.
Istraživači su ispitivali na koji način ovi planovi funkcionišu zajedno i koliko doprinose koordinisanom odgovoru na izazove poput poplava, porasta nivoa mora, uragana, ekstremnih vrućina, razvoja infrastrukture, saobraćaja i planiranja korišćenja zemljišta.
Rezultati pokazuju da su zaštita od poplava i očuvanje priobalnog okruženja među najzastupljenijim prioritetima. Među najčešće predloženim merama izdvajaju se proširenje zelenih površina i parkova, unapređenje kanalske i drenažne mreže, podizanje nivoa saobraćajnica, jačanje sistema za odvođenje atmosferskih voda, postavljanje zaštitnih barijera od poplava, kao i obnova prirodnih zaštitnih sistema, uključujući mangrove koje mogu da ublaže posledice olujnih udara.
Istraživanje je, međutim, identifikovalo i više nedostataka u postojećem sistemu planiranja. Iako mnogi planovi imaju slične ciljeve, oni se uglavnom sprovode nezavisno jedni od drugih, uz ograničenu saradnju između različitih institucija. Takođe, u većini planova ne postoje jasni mehanizmi za praćenje rezultata niti procenu uticaja koje pojedinačne mere imaju na druge oblasti.
Autori navode i da su pitanja javnog zdravlja, socijalne jednakosti i potreba najugroženijih grupa stanovništva manje zastupljena u odnosu na infrastrukturne projekte.
Posebno se ističe da su planovi razvijeni na nivou lokalnih zajednica ostvarili bolje rezultate kada je reč o prilagođenosti potrebama građana i mogućnostima sprovođenja. Takvi planovi u većoj meri uključuju lokalno stanovništvo u proces planiranja i bolje odgovaraju specifičnim potrebama pojedinih naselja.
Zaključak istraživanja jeste da bi okrug Majami-Dejd trebalo da unapredi saradnju između institucija i uspostavi efikasnije sisteme za praćenje i procenu sprovođenja planova, kako bi ulaganja u otpornost na klimatske promene donela što bolje rezultate.
Autori smatraju da metodologija razvijena u ovoj studiji može biti korisna i drugim priobalnim gradovima koji žele da unaprede koordinaciju svojih planova otpornosti i efikasnije odgovore na izazove koje donose klimatske promene.